Ljudevita Šestića 1 Tel: 412 377 E-mail: info@gkka.hr
"Ivan Goran Kovačić" Karlovac
KONTAKT:
e-pošta: sloka@gkka.hr
telefon: 047/412-377(124)
Vedrana Kovač Vrana, viša knjižničarka
U srijedu, 8. veljače u 18 sati u Ilirskoj dvorani održat će se koncert Katje Porovne Silič, akademske gitaristice iz Ljubljane povodom proslave Prešernovog dana, slovenskog kulturnog praznika. Koncert organiziraju Kulturno društvo Slovenski dom Karlovac, Hrvatski centar kulture Ljubljana i
Aljoša Bagola, eden najbolj priznanih in največkrat nagrajenih slovenskih oglaševalskih kreativnih direktorjev, izvrsten pripovedovalec zgodb, priljubljen predavatelj in kolumnist, s knjigo Kako izgoreti prinaša iskreno izpoved o soočenju z izgorelostjo. Z lucidnimi miselnimi obrati in bravuroznimi besednimi igrami nas mojstrsko
Svetlana Makarovič (1939, Maribor) je začela svojo kariero kot poklicna gledališka igralka. Danes je pisateljica, pesnica in ena najbolj prepoznavnih slovenskih avtoric. Objavila je več pesniških zbirk in pustila pomemben pečat na področju literarnega ustvarjanja za mlajše generacije. Za svoje delo
O KNJIŽNICI
Knjižnice kao obrazovna, kulturna i informacijska središta imaju posebnu ulogu u okupljanju multikulturalnih zajednica. S obzirom na svoju temeljnu zadaću, a to je pružanje i dostupnost usluga svim korisnicima bez obzira na jezično, političko ili kulturno naslijeđe, svaki pojedinac ima pravo na pristup svim vrstama informacija te pravo na potpunu informacijsku uslugu.
Središnja knjižnica Slovenaca jedna je od deset knjižnica nacionalnih manjina, a djeluje u sastavu Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” u Karlovcu. Svečano otvorenje Središnje knjižnice Slovenaca u RH održano je 20. listopada 1993. g. u nazočnosti brojnih kulturnih, političkih i javnih djelatnika Karlovca, Karlovačke županije, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Knjižnice Mirana Jarca iz Novog Mesta. Skupu su bili nazočni i veleposlanici Republike Slovenije u Hrvatskoj i Republike Hrvatske u Sloveniji.
Odluku da upravo Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ predstavlja centar slovenske knjige u Hrvatskoj, dr. sc. Đurđa Mesić, savjetnica za narodne knjižnice pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, obrazložila je stručnošću djelatnika i kvalitetom rada knjižnice.
Odlukom Vlade Republike Hrvatske iz travnja 2000. u djelokrug Ministarstva kulture ušli su programi središnjih knjižnica nacionalnih manjina koji su se dotad pratili i financirali u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu putem Vladinog ureda za nacionalne manjine.
DJELOVANJE KNJIŽNICE
Središnja knjižnica Slovenaca djeluje u Karlovcu, gradu koji predstavlja idealnu poziciju za djelovanje ovog odjela, budući da se nalazi u centralnom dijelu Hrvatske, u blizini metropole u kojoj živi najveći broj pripadnika slovenske nacionalne manjine, no s orijentacijom i na druge sredine. Nalazi se i u blizini slovenske granice što omogućuje lakšu prekograničnu kulturnu razmjenu, dostupnost matičnoj zemlji te mogućnost gostovanja umjetnika iz bilo kojeg dijela Slovenije. Za pripadnike slovenske nacionalne manjine koji žive npr. u Rijeci, Splitu i drugim gradovima, omogućena im je međuknjižnična posudba dijela slovenskog fonda. Budući da je Središnja knjižnica Slovenaca smještena unutar županijske matične knjižnice za Karlovačku županiju, to joj daje prednost, s obzirom na redovite i svakodnevne kontakte s matičnom službom te praćenje rada ostalih knjižnica unutar županije, kao i praćenje rada slovenske nacionalne manjine u županiji te na razini RH.
Fond građe Središnje knjižnice Slovenaca smješten je u okviru Audio vizualnog odjela knjižnice, a čini ga oko 6.500 svezaka knjiga, periodike, AV i elektroničke građe koja je na raspolaganju svim korisnicima, dostupne za međuknjižničnu posudbu te s mogućnošću redovitog distribuiranja u slovenska društva diljem Hrvatske na korištenje njihovim članovima. Cjelokupni fond je računalno obrađen i dostupan je za pretraživanje korisnicima na mrežnim stranicama Knjižnice.
Tijekom dosadašnjeg rada Središnje knjižnice Slovenaca, došlo je do značajnih pozitivnih pomaka u razvoju ovog odjela. Što se tiče politike nabave knjižničnog fonda, od početnih donacija iz Slovenije i samog formiranja zbirke došlo je do kontinuiranog osiguravanja financijskih sredstava za kupnju knjižničnog fonda iz različitih izvora financiranja. Suradnjom s knjižnicom Mirana Jarca iz Novog Mesta omogućeno je formiranje i razvijanje kvalitetnije zbirke. Stupanjem Hrvatske u Europsku uniju te otvaranjem državnih granica, nabava knjižničnog fonda je lako dostupna, a omogućen je i jednostavniji protok knjiga kad je riječ o međuknjižničnoj posudbi.
KORISNICI
S obzirom na uvođenje novih inovativnih sadržaja, sve više mlađih osoba uključuje se u knjižnične usluge (npr. korištenje mogućnosti posudbe e-knjiga na slovenskom jeziku). Studenti i mlade osobe sve više traže naše usluge, s obzirom na veću mogućnost pronalaska posla u Sloveniji te kvalitetnih sveučilišnih programa. Što se tiče najmlađe populacije, djece, kroz radionice koje se kontinuirano provode, zabilježen je također veći odaziv i interes.
Specifičnost položaja Središnje knjižnice Slovenaca u RH omogućuje izvrsnu komunikaciju i mobilnost stanovništva. Građani koji svakodnevno prelaze slovensku granicu zbog zaposlenja ili obrazovanja, s obzirom da žive blizu slovenske granice, trebaju i koriste usluge naše knjižnice.
MEĐUNARODNI PROGRAMI
Suradnja s matičnom zemljom je intenzivna i kontinuirana na godišnjoj razini, kako u smislu suorganiziranja i sukreiranja programa i aktivnosti, tako i u određenoj financijskoj potpori za provođenje programa te donacijama literature na slovenskom jeziku. Kvantitativno, stupanj suradnje je vrlo visok, a sudjelovanje s Knjižnicom Mirana Jarca iz Novog Mesta u radu knjižnice prelazi pedeset posto. S Knjižnicom Mirana Jarca iz Novog Mesta provodimo program Potpore knjižnične djelatnosti na prekograničnim područjima, za koji novomeška knjižnica dobiva financijsku potporu putem slovenskog Ministarstva kulture. U knjižnici se od početka 2017. g. provodi tečaj slovenskog jezika, za koji je dobivena financijska potpora Ureda Vlade Republike Slovenije za Slovence u susjednim zemljama i inozemstvu putem prijava za financiranje projekata. Ovaj projekt nastavlja se i u idućim godinama, s obzirom na izvrsne rezultate i ciljeve koje je ostvario, te velik interes korisnika.
Veleposlanstvo Republike Slovenije u Zagrebu svake godine pomaže u realizaciji kulturnih programa, kroz pokroviteljstva i suorganizaciju kvalitetnih programskih sadržaja. Značajna potpora Veleposlanstva ostvarena je osobito povodom 25. obljetnice djelovanja Središnje knjižnice Slovenaca, kada je realiziran postav dvije iznimno važne izložbe o Janezu Puharu, prvom slovenskom fotografu, te Joži Plečniku, slavnom slovenskom arhitektu. Donacijama knjiga na slovenskom jeziku uključili su se i Rotary klubovi iz više gradova u Sloveniji te Parlament Republike Slovenije.
Tradicionalni susreti dviju knjižnica i gradova Karlovca i Novog Mesta, pod nazivom Slovenski dani u Karlovcu održavaju se u vrijeme nacionalne manifestacije Mjesec hrvatske knjige. Svake godine u svibnju u Novom Mestu se održavaju Hrvatski dani u Sloveniji, gostovanjem hrvatskih likovnih ili glazbenih umjetnika te književnika.
MEĐUNARODNI STRUČNI SKUPOVI KNJIŽNICA – SREDIŠTE ZNANJA I ZABAVE
Suradnja Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ i Knjižnice Mirana Jarca iz Novog Mesta dodatno je osnažena idejom o organiziranju međunarodnog stručnog skupa knjižničara pod nazivom „Knjižnica – središte znanja i zabave“ / “Knjižnica – igrišče znanja in zabave”. Koncept skupa zasniva se na naizmjeničnoj organizaciji. Svake godine jedna od naših knjižnica preuzima ulogu organizatora i domaćina te ugošćuje sudionike skupa. Također, svake godine zajednički definiramo temu skupa, za koju smatramo da je aktualna za knjižničare i sadržajno može pridonijeti razvoju knjižničarstva u Hrvatskoj i Sloveniji. Stručnim izlaganjima hrvatskih i slovenskih stručnjaka s područja knjižničarstva, pedagogije, psihologije, sociologije i ostalih znanosti, osigurana je razmjena znanja, čvrsto su uspostavljene veze između Slovenije i Hrvatske te na taj način ostvarena iznimno uspješna suradnja između dvije zemlje. S obzirom na zajedničku suradnju, sve planirane aktivnosti osmišljavaju se u partnerstvu, a to je od 2014. godine pismeno utemeljeno i Sporazumom o partnerstvu i kulturnoj suradnji koji su knjižnice potpisale. Brojni stručnjaci s područja društvenih i humanističkih znanosti iz Hrvatske i Slovenije prepoznali su kvalitetu i značaj dosadašnjih stručnih skupova, stoga se iz godine u godinu povećava broj sudionika skupa. Svake godine na skupu sudjeluje 10 pozvanih izlagača iz Hrvatske i Slovenije te oko stotinjak sudionika skupa. Ponosni smo što zahvaljujući iznimno kvalitetnim poslovnim i stručnim odnosima među kolegama iz naših knjižnica, već niz godina organiziramo ovaj značajan skup, koji je u hrvatskoj i slovenskoj kulturnoj i stručnoj javnosti postao prepoznatljiv po svojoj kvaliteti.
PROJEKTI ORGANIZACIJE TEČAJEVA SLOVENSKOG JEZIKA I KULTURE – SUFINANCIRANJE UREDA VLADE REPUBLIKE SLOVENIJE ZA SLOVENCE U SUSJEDNIM ZEMLJAMA I INOZEMSTVU
Od 2017. g. knjižnica sudjeluje u realizaciji projekata koji su značajno doprinijeli unaprjeđenju knjižničarske struke i razvoju slovenske kulture i jezika na području grada Karlovca i županije. Zakonom o odnosima RS sa Slovencima izvan granica Slovenije (Uradni list RS, št. 43/06 in 76/10), Ured osigurava financijska sredstva za sufinanciranje programa i projekata Slovenaca izvan matične zemlje, koja se raspodjeljuju temeljem javnog natječaja.
Zadaće Ureda Vlade RS za Slovence u susjednim zemljama i inozemstvu su: skrb za razvijanje odnosa sa slovenskom manjinom u susjednim zemljama i iseljeništvu, suradnja sa slovenskim manjinskim organizacijama, poticanje njihovih kulturnih, obrazovnih, gospodarskih i drugih veza s matičnom zemljom, pomoć kod pripreme skupova, seminara, natječaja itd. Od 2017. do 2020. g. realizirani su projekti pod nazivima: Slovenska beseda v živo, Slovenski jezik in kultura na Hrvaškem, Jezikovni in kulturni stik s Slovenijo, Slovenščina brez meja.
U multikulturnom društvenom okruženju, povećava se potreba za znanjem slovenskog jezika, a interes za učenjem raste iz godine u godinu. Od 2017. g. projekt je započeo s radom u jednoj skupini, a do 2020. g. formirane su četiri skupine polaznika. Kroz pažljivo oblikovane kreativne i obrazovne programe ovim projektom direktno se podupire socijalna integracija.
Projekti se sastoje od sljedećih segmenata:
Ciljevi projekata su: povećanje interesa za stjecanjem osnovnih i naprednih jezičnih znanja i vještina na slovenskom jeziku, usvajajući i znanja iz književnosti i kulture Slovenaca, dostupnost i aktivno korištenje suvremene literature, olakšana svakodnevna privatna i poslovna komunikacija korisnika, s obzirom da se institucija nalazi na prekograničnom području. Poboljšava se kvaliteta života i osoba s posebnim potrebama te edukacija djece kroz rano učenje stranog jezika. Struktura korisnika je raznolika: s jedne strane, to su osobe koje uče slovenski jezik kao način povezivanja sa svojim precima; s druge strane osobe koje su zbog životnih okolnosti došli u doticaj sa slovenskim jezikom. Tečaj obuhvaća 100 nastavnih sati u dva semestra. Tečaj se provodi prema AVGS metodi (audiovizualno-globalno-strukturalna metoda) te prema Europskom jezičnom okviru za znanje slovenskog jezika na razini A2 i B1. AVGS metodu su 1961. g. Hrvatski lingvist i fonetičar, akademik prof. dr. Petar Guberina u suradnji s profesorom Paulom Rivencom iz Ecole Normale Superieure de Saint-Cloud iz Pariza. Prednost AVGS metode kod učenja stranog jezika jest u tome što polaznik koristi svoje globalno, strukturalno motoričko i senzorično znanje jezika preko zvučnih slika i brže ga preoblikuje i pohranjuje, iz razloga što novi jezik uči “intuitivno- organski situacijsko” te samim time smanjuje otpor i interference koje odrasli polaznici imaju zbog jezičnih prepreka kod poznavanja materinjeg jezika. Polaznici su specifična jezična skupina. Hrvatski im je materini jezik, koji sa slovenskim jezikom spada u južnoslavenske jezike, što znači da su oba jezika u lingivstičnoj vezi, te su u stalnom realnom kontaktu sa slovenskim jezikom zbog prebivališta u blizini hrvatsko-slovenske granice. Takvi polaznici, u odnosu na osobe s drukčijim jezičnim osnovama, imaju već na početku posve drugačije jezične kompetencije, koje im omogućuju brže svladavanje slovenskog jezika. Upravo zbog toga za taj profil polaznika izvrstan način učenja je AVGS metoda hrvatskog akademika Petra Guberine. Od početka rada velika pozornost posvećuje se pravilnom izgovoru i tečnom govoru. Usto se razvijaju i sve druge jezične sposobnosti, svladavanje gramatika kroz individualni rad, rad u skupinama te samostalni rad izvan satova. Ovom metodom polaznici lakše i brže stječu jezične kompetencije, koje su im potrebne za svakodnevnu uporabu slovenskog jezika u obiteljskom i poslovnom okruženju. Za sve polaznike tečaj je besplatan, osiguran je kompletan edukacijski materijal, prilagođen i slijepima i slabovidnima. Tečaj provodi magistra slovenskog jezika i književnosti, gđa. Matea Hotujac Dreven.
Kroz inovativni pristup polaznici tečaja sistematično usvajaju govor, čitanje, pisanje i slušanje te upotrebu jezika u različitim životnim situacijama. Istovremeno, omogućen im je pristup obrazovanju za korištenje portala Biblos i e-knjiga na slovenskom jeziku, te su aktivno uključeni u kulturne programe koje knjižnica redovito provodi za pripadnike slovenske nacionalne manjine koja živi u Hrvatskoj. Sudjeluju su i u terenskoj nastavi, odlaskom u Sloveniju (Celje, Postojna, Ljubljana, Novo Mesto) gdje imaju direktni doticaj s kulturom, poviješću, kulturnom baštinom i jezikom. Prednost takvog oblika nastave je u unošenju promjena u svladavanje gradiva te sposobnost povezivanja teorijskog znanja s praktičnim primjerima. Izuzetno dobar odaziv polaznika i sami rezultati tečaja dokazuju da je takav oblik tečaja korisnicima Središnje knjižnice Slovenaca vrlo koristan te da postoji realna potreba za nastavak i oblikovanje novih sadržaja za učenje slovenskog jezika u Hrvatskoj.
PROGRAM POTPORE RAZVOJA KNJIŽNIČNE DJELATNOSTI NA PREKOGRANIČNIM PODRUČJIMA (Program dejavnosti splošne knjižnice na obmejnih območjih – NP OBMEJ)
S Knjižnicom Mirana Jarca Novo Mesto od 2016. g. provodimo program „Potpora razvoju knjižnične djelatnosti na prekograničnim područjima“. Za ovaj program osigurana su financijska sredstva Ministarstva kulture Republike Slovenije, putem neposrednog poziva za potporu razvoju knjižnične djelatnosti na prekograničnim područjima (NP-OBMEJ). Program je usklađen sa čl. 26. Zakona o knjižničarstvu Republike Slovenije koji propisuje da narodne knjižnice koje djeluju u prekograničnim područjima osiguravaju pristup knjižničnoj građi Slovencima koji žive u susjednim zemljama, na način da im omogućuju posudbu, a u suradnji sa središnjim knjižnicama Slovenaca u susjednim zemljama, za njihove potrebe vrše nabavu građe u Sloveniji te pomažu u razvoju knjižnica slovenske nacionalne manjine u susjednim zemljama. Narodne knjižnice programe aktivnosti daju na znanje i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Ljubljani. Program mora biti sastavni dio godišnjeg plana i programa rada te financijskog plana knjižnice, pripremljen uz suglasnost središnjih knjižnica Slovenaca u susjednim zemljama.
Aktivnosti u okviru ovog programa se u karlovačkoj knjižnici provode od sredine 2016. g., a realiziraju se kroz više segmenata.
Osiguravanje dostupnosti knjižnične građe i usluga za Slovence u susjednim zemljama.
Osim redovne nabave knjiga za Središnju knjižnicu Slovenaca u RH, pripremljen je dodatan program za dostupnost građe na slovenskom jeziku. Radi se o uvođenju novih stajališta bibliobusne službe Knjižnice Mirana Jarca Novo Mesto. Time je omogućen prelazak slovenskog bibliobusa izvan granica Slovenije. Novi bibliobus novomeške knjižnice 2017. g. posjetio je Gradsku knjižnicu i čitaonicu Ivan Belostenec u Ozlju, Gradsku knjižnicu i čitaonicu Duga Resa te Gradsku knjižnicu „Ivan Goran Kovačić“. Prigodnim programom i besplatnim učlanjenjem predstavljene su mogućnosti pristupa građi na slovenskom jeziku. Održan je i prigodni program za djecu i odrasle, čitanje priča na slovenskom i hrvatskom jeziku te radionice za djecu. U 2017. g. uvedena su nova stajališta bibliobusne službe KMJ u Karlovačkoj županiji: u suradnji s kolegama karlovačke bibliobusne službe te u dogovoru s ravnateljicom OŠ Žakanje i Područne škole u Kamanju, uvedene su redovite mjesečne posjete bibliobusa Knjižnice Mirana Jarca u te općine. Prvi posjet bio je u siječnju 2017. kada je predstavljen bibliobus, mogućnosti posudbe i upisa u KMJ, podijeljene upisnice i promo materijali. U 2018. i 2019. g. nastavljeni su redoviti posjeti bibliobusa na navedena stajališta. Osnovnu školu Žakanje i Područnu školu Kamanje pohađa ukupno 200 učenika. Velik broj djece posjećuje bibliobus prilikom svakog dolaska, a njih 16 redovito posuđuju knjige na slovenskom jeziku. Ova aktivnost naišla je na izvrstan odaziv korisnika koji žive uz slovensko-hrvatsku granicu, budući da je velik broj brakova iz miješanih hrvatsko-slovenskih obitelji, a redovita je i sve veća mobilnost radne snage te obrazovanje učenika i studenata s obje strane granice.
Kultura čitanja, obrazovanje i informacijsko opismenjavanje za Slovence u susjednim zemljama
Ovaj dio programa uključuje aktivnosti knjižnica kojima se potiče kultura čitanja, podiže se razina pismenosti, povećava se korištenje knjižničnih usluga među pripadnicima slovenske nacionalne manjine te se teži očuvanju slovenskog jezika i kulture. Potiču se dosadašnji i potencijalni korisnici da posuđuju građu te samostalno podižu svoju razinu znanja. Naglašava se važnost obiteljskog čitanja te stvaranje interesa za čitanje kod djece i mladih.
Knjižničari novomeške knjižnice na raspolaganju su za edukativne radionice, a korisnici putem besplatnog upisa u Knjižnicu Mirana Jarca imaju besplatan pristup svim izvorima. Na radionicama redovito sudjeluju polaznici tečajeva slovenskog jezika koji stječu dodatna znanja o jeziku i kulturi Slovenije. Za najmlađe korisnike organizirane su mnoge aktivnosti koje potiču djecu na aktivno korištenje slovenskog jezika.
Projekt Knjižne POPSlastice autorski je projekt Knjižnice Mirana Jarca. Ovim projektom mladima se žele ponuditi kvalitetni kulturni sadržaji, koji uključuju gostovanja vrhunskih stručnjaka s područja književnosti, televizije, glazbe, likovne umjetnosti, fotografije itd., kao i mogućnost raspravljanja, susreta i druženja mladih s uspješnim osobama. Cilj ovog projekta je na zabavan, aktualan i kvalitetan način promovirati i širiti kulturu čitanja, kulturno uzdignuti i educirati mlade osobe i omogućiti im bolje čitateljske sposobnosti. Tradicionalne slovenske večeri poezije i priča iz ciklusa Celinke – priče bez granica, namijenjene su mladim i odraslim korisnicima te idealne za sve one, koji izabranu priču žele ispričati i interpretirati na individualan i svojstven način. Koncept Celinki temelji se na tome da priče može pričati svatko, u opuštenoj atmosferi i interakciji s ostalim pripovjedačima. Program vodi i moderira Carmen L. Owen, poznata slovenska TV i radijska voditeljica. Na ovim večerima okupi se velik broj Slovenaca koji žive u Hrvatskoj, a ovakvi događaji im puno znače zbog održavanja veza i kontakata s matičnom zemljom te mogućnosti komuniciranja na materinjem jeziku. U suradnji s Gradskom knjižnicom iz Metlike i Aquatikom-slatkovodnim akvarijem u Karlovcu, u prostorima akvarija 2017. g. postavljena je Modra polica, dio prostora na kojem se nalaze knjige na slovenskom jeziku koje svatko može uzeti u ruke, prelistati, pročitati, odnijeti kući i vratiti ih na policu, ili, pak, knjigu može zadržati. Na Modru policu također svatko može donijeti svoje knjige na slovenskom jeziku koje mu više nisu potrebne. Autor Modre police je Toni Gašperič, na čiju je inicijativu u Sloveniji možemo naći na preko dvadeset lokacija, a ovo je prva koja se nalazi u Hrvatskoj. Cilj ovakvih slobodnih knjižnica jest podizanje razine pismenosti i širenje kulture čitanja na slovenskom jeziku.
Od 2018 g. u knjižnici se održava program Slovurice – Slovenske urice. Ova aktivnost namijenjena je najmlađem uzrastu korisnika, predškolskoj djeci od 5 do 7 godina. Program se odvija jednom mjesečno na Odjelu za djecu predškolskog uzrasta. Djeca uče slovenski jezik na zabavan i kreativan način, uz stručno vodstvo profesorice slovenskog jezika, educirane knjižničare iz Knjižnice Mirana Jarca Novo Mesto te uz stručni nadzor odgajatelja. Na ovaj način kod djece se potiče razvoj predčitalačke pismenosti, intelektualni, emocionalni, socijalni i jezični razvoj. Gradnja pozitivnog odnosa prema čitanju, jeziku, pričama, ilustracijama, otkrivanju svijeta i knjižnice. Osvješćuju se i roditelji o važnosti razvoja predčitalačke pismenosti za razvoj djeteta i dobrog čitača, te za pozitivno oblikovan odnos prema čitanju. Istovremeno, potiče se međukulturni dijalog i kultura.
Stručna suradnja s knjižnicama u susjednim zemljama
Ovaj dio programa podrazumijeva komunikaciju s drugim knjižnicama, stručno osposobljavanje knjižničara za rad u multikulturalnom okruženju, zajedničku organizaciju događanja, izložbi, stručnih skupova, učenje i stalno stručno usavršavanje, suradnju s manjinskim ustanovama, međuknjižničnu posudbu itd. Cilj je promovirati i očuvati slovensku kulturu i književnost, doprinijeti bogaćenju kultura oba naroda, uključiti i mlade osobe koji gube svoj slovenski identitet, predstaviti nacionalne manjine i njihov pozitivan i važan doprinos za društvo. U 2017. g. u Knjižnici Mirana Jarca u Novom Mestu održan je međunarodni okrugli stol pod nazivom Rad knjižničara u multikulturnom okruženju. Izlaganja su održali knjižničari z Kopra, Murske Sobote, Nove Gorice, Karlovca. Pozvani su i članovi slovenskih društava te suradnici koji na različite načine sudjeluju u programima za Slovence u inozemstvu. U 2018. g. održan je međunarodni stručni skup Knjižnice bez granica u organizaciji knjižnice iz Kopra, na kojem su predstavljeni dosad uspješno realizirani programi Potpore razvoju knjižnične djelatnosti u susjednim zemljama. U 2019. g. U Murskoj Soboti održan je treći međunarodni stručni skup pod nazivom Naše zajedničko povezivanje u multikulturalnom društvu – širenje knjižnične djelatnosti i kulture čitanja.
Od početka trajanja programa svake se godine obilježava Međunarodni dan kulturne raznolikosti u kojem sudjeluje više organizatora, a zajedničkim programima želi se doprijeti do što većeg broja knjižnica, institucija i udruga koje djeluju na području Karlovca i okolice te šire u Hrvatskoj. Nude se zanimljive aktivnosti za sve starosne skupine Slovenaca koji žive u RH i nalaze načini kako prenijeti kulturne vrednote, knjigu i promovirati čitanje.
