UPISNA KNJIGA POSJETITELJA ILIRSKE ČITAONICE U KARLOVCU
Dragi posjetioci naših internet stranica,
Pozivamo vas da virtualno prelistamo ovaj dokument značajan kako za našu knjižnicu, tako i za cjelokupnu karlovačku povijest.
Osmislili i uredili:
Zoran Živković, Mario Škrtić, Rosana Mikulić
U Karlovcu, 1. ožujka 2009.
Osnovni podaci:
Dimenzije: 41 X 27 cm
Rukopis
Baršunaste korice sa srebrenim ukrasima
Olovkom upisano A 152
Otisnut pečat “POGLAVARSTVO SLOB. I KR. GRADA KARLOVCA” i upisano R 68.
Prvoupisani je Stephan Herkalović – 26. veljače 1840.
Na istoj stranici se pod naddnevkom 27. rujna 1841. upisao Stanko Vraz.
Bog nek živi sve Ilire
Da se slože i razšire
Od 5. kolovoza 1847. potpisuje se i uvoditelj.
3. rujna 1847.
Potpis glumca Josipa Freudenreicha, ovjekovječenog na svečanom zastoru HNK.
15. siječnja 1848.
Potpis Pavla Hatza, zagrebačkog gospodarstvenika i budućeg gradonačelnika Zagreba.
31. svibnja 1848.
Potpis Matije Bana, pjesnika, dramatičara, publiciste i političara
20. kolovoza 1848.
Potpis bana Josipa Jelačića
21. prosinca 1848.
Imbro Tkalec, jedan od tada najobrazovanijih ljudi u Hrvatskoj
2. kolovoza 1849.
barun Benko Bojnički – potječe iz hrvatske vojničke porodice baruna Bojničkih
4. ožujka 1850.
Vatroslav Lisinski, najdarovitiji ilirski kompozitor
27. rujna 1850.
Vjekoslav Babukić – tajnik zagrebačke ilirske čitaonice
10. svibnja 1851.
Mirko Halper, vladin savjetnik
15. srpnja 1851.
Ivan Kukuljević Sakcinski , političar, književnik i povjesničar – prvi je progovorio na hrvatskom jeziku u Hrvatskom Saboru 1843. godine
18. VI 1851.
Ljudevit Vukotonović – književnik, učenjak i političar
31.listopada 1855.
Andrija Torkvato Brlić – publicist i političar
13. rujna 1861.
Medo Pucić – dubrovački pjesnik
10. listopada 1861.
Barun Josip Šokčević, hrvatski ban, podmaršal
3. veljače 1865.
Lukijan Mušicki, pjesnik i episkop gornjokarlovački
27.lipnja 1865.
biskup Dr. Juraj Posilović
25. siječnja 1867.
Ivan Tkalčić, svećenik i povjesničar
6. listopada 1867.
književnik August Šenoa
14. srpnja 1868.
Fran Kurelac, književnik, filolog, političar i skupljač narodnoga blaga, borac za jezičnu čistoću i za to da hrvatski književni jezik bude sinteza narodnoga govora i starih pisanih spomenika
Car Franjo Josip
(stranica je rukom oslikana i ukrasena zlatom)
Ova srieća da je Njegovo c. k. apostolsko Veličanstvo premilostivi vladar car i kralj naš Franjo Josip prvi, posjetio čitaonicu postiglo je družtvo narodne čitaonice karlovačke na dne 13. ožujka 1869.
20. lipnja 1870.
jedan potpis glagoljicom
1. siječnja 1871.
Dr Milan Makanec, političar
28. listopada 1871.
Josip Vrbanić – gradonačelnik grada Karlovca (1895 – 1903.)
31. srpnja 1872.
Dr Franjo Marković, književnik i estetičar
2. kolovoza 1873.
Dr Franjo Iveković, svećenik i filolog
24.listopada 1874.
don Juraj Biankini, svećenok, ppublicist i političar
Mijo Kišpatić : petrolog i mineralog
11. veljače 1892.
Hrvatski povjesničar umjetnosti, slikar i političar Izidor Kršnjavi
15. rujna 1915.
ban Ivan barun Skerlecz
