2020. godina
U petak 18. rujna 2020. godine od 10 do 17 sati u Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić” Karlovac po prvi se puta održao Zeleni festival – Karlovačka zelena priča. Zeleni festival održao se uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić” Karlovac i Grada Karlovca.
Na skupu su sudjelovati pozvani predavači, stručnjaci s područja prirodnih znanosti te knjižničari koji su na skupu sudjelovali s posterskim izlaganjima o zelenim aktivnostima u svojim knjižnicama.
Pozvana izlaganja su bila:
1. Antun Alegro, izvanredni profesor na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Područje istraživanja mu je botanika, odnosno flora i vegetacija Hrvatske i jugoistočne Europe s posebnim naglaskom na Dinarski prostor, vodenu vegetaciju i floru mahovina, te ekologiju kopnenih ekosustava.
2. Voditeljica Knjižnica Marina držića, Knjižnice grada Zagreba Božica Dragaš, viša knjižničarka
3. Predstavljanje knjige SPELEOLOGIJA predstavili su jedan od autora Krešimir Raguž, arheolog i speleolog, zaposlen u karlovačkom uredu Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture i medija RH te fotograf Dinko Stopić.
Plakatna izlaganja prijavljenih izlagača predstavljena su sljedećim redosljedom:
1. Knjižnica srednje škole Mate Blažine Labin (Zelena priča naše škole) autorica Olivere Tadić i Majde Milevoj Klapčić
2. OŠ Marija Bistrica i OŠ Dubovac Karlovac (Zelena pismenost u školskoj knjižnici) autorica Ane Sudarević i Jasne Milički
3. Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Zelene aktivnosti Knjižnice FFZG) autorica Lane Zrnić i Blaženke Klemar Bubić
4. Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Marina Držića (Pet nijansi zelene) autorica Ivane Freškira i Andreje Husnjak
5. Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Voltino (Zelena terasa knjižnice Voltino) autorica Jasminke Kurt i Marije Juranko Ladavac
6. Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić” Karlovac (Energetskom obnovom do zelenije lokalne zajednice) autorice Sanje Graša
7. ZKD (Zelena priča ZKD biciklista) autorice Karoline Zlatar Radigović
8. Gradska knjižnica „Juraj Šišgorić” Šibenik (Zelena knjižnica Šibenik) autorice Melinde Grubišić Reiter
9. Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Okudah – zeleni predah) autorica Jasmine Sočo i Elvire Gotal
10. Knjižnice grada Zagreba – Gradska knjižnica Ante Kovačić (Suradnja Gradske knjižnice Ante Kovačić s ekološkim udrugama) autorica Margarete Matijević Kunst i Maje Jurenić
Izbor najboljeg postera po sudu prosudbene komisije u sastavu: ravnateljica Jasmina Milovčić, viša knjižničarka, ravnateljica Javne ustanove Aquatika Margarita Maruškić Kulaš, mag. oec. i pročelnica Odjela društvenih djelatnosti Grada Karlovca Draženka Sila – Ljubenko, bio je poster iz OŠ Marija Bistrica i OŠ Dubovac Karlovac (Zelena pismenost u školskoj knjižnici) autorica Ane Sudarević i Jasne Milički
Tijekom trajanja skupa ispred knjižnice bili su postavljeni štandovi karlovačkih OPG – ova na kojima su se mogli razgledati i kupiti domaći proizvodi. Pozvano predavanje arheologa i lingvista, te dugogodišnjeg konzervatora u Konzervatorskom odjelu u Karlovcu i člana SK Ursus spelaeus iz Karlovca, nismo mogli poslušati uživo, ali ga zato možete pogledati na You Tube kanalu Gradske knjižnice Karlovac pod nazivom „Namjena špilja u ljudskoj povijesti”.
Na predavanju ćete moći poslušati kako su ljudi oduvijek poznavali i koristili špilje i jame. U njima su se putnici ili pastiri sa stokom sklanjali od nevremena i zvijeri ili noćili, u njima su nalazili izvore pitke vode, narod se u njima skrivao od vojske i rata, a pojedinci od svakojake nevolje; sakrivale su se u njima dragocjenosti, u njima su ponekad čak i pokapali mrtve i imali svetišta. Doživljavali su ih dvojako: doživljavali su ih kao ulaze u podzemni svijet i sveta mjesta, ili su ih opet koristili kao profani, svakodnevni životni prostor, prostor za boravak, bilo privremeni ili trajni.
Iako se istraživaču nameće potreba da razjasni zašto je čovjek u povijesti neke špilje koristio kao stanište, čak i stalno, a neke su bile sveta mjesta i groblja, nemoguće je zasad izvesti ikakvo pravilo iz brojnih i različitih slučajeva poznatih kako kod nas tako i u Europi i svijetu.