ZAVIČAJNI ODJEL
Kontakt:
e-pošta: zavicajni@gkka.hr
telefon: 047/412 377 (111)
VODITELJICA ZAVIČAJNE ZBIRKE:
Jasmina Milovčić, viša knjižničarka
-
Aleksandra Mikić-Grginčić, knjižničarka
Maja Žužak Horvatić, knjižničarka
O nama
U Karlovcu je prva zbirka zavičajnog karaktera osnovana 1911. godine s ciljem da se na jednom mjestu okupi sva literarna produkcija u gradu. Temelj tog prvog fonda činilo je 163 knjiga Ilirske čitaonice, koje i danas smatramo nukleusom zavičajne zbirke.
Njezina današnja uloga je prikupljanje, obrada i čuvanje građe o karlovačkoj povijesti, tradiciji, običajima i baštini. Na taj način korisnicima se omogućava pristup bogatim i sveobuhvatnim izvorima informacija o Karlovcu i široj okolici. Zavičajna zbirka sadržajno obuhvaća građu o Karlovcu i široj regiji te njezinim građanima, građu koju su napisali zavičajnici izdanu bilo gdje u svijetu i građu objavljenu na području Karlovačke županije. Vrsta građe koju zbirka okuplja uključuje monografske i serijske publikacije, sitni tisak, rukopise, ostavštine, kartografsku, audiovizualnu i digitaliziranu građu.
Uvjeti korištenja zbirke
Na ovom odjelu pružamo knjižnične usluge srednjoškolcima, studentima i ostalim odraslim korisnicima koji se bave proučavanjem i istraživanjem povijesti Karlovca i šire okolice.
* Fond Zavičajne zbirke ne posuđuje se izvan Knjižnice i može se koristiti isključivo u čitaonici.
* Ukoliko knjižnica posjeduje duplikate građe Zavičajne zbirke koji se nalaze u općem fondu knjižnice, slobodno se mogu posuditi prema općim pravilima posudbe.
* Pristup fondu je ograničen i za svaki upit korisnici se mogu obratiti djelatnicima.
* Građu Zavičajne zbirke i Ilirske čitaonice moguće je pretraživati putem e-kataloga. Digitalizirana građa dostupna je na digitalnom portalu i korisničkom računalu smještenom na odjelu.
Darivanje građe Zavičajnom odjelu
Knjižnica prihvaća građu koja podržava interese i potrebe zajednice s posebnim naglaskom na građu iznimne vrijednosti i značaja za očuvanje kulturne baštine, te zadržava pravo na neprihvaćanje darova, osobito ako se darovima duplicira knjižna građa ili su izvan opsega smjernica za izgradnju knjižnične zbirke, ako su u lošem stanju ili nisu sukladni s postojećom nabavnom politikom knjižnice.
Darodavci ne trebaju slati građu. Umjesto toga, poželjno je poslati darovnu ponudu koja identificira jedinicu(e) koju će ponuditi knjižnici. Ponude se mogu slati elektroničkom poštom, faksom ili se možete obratiti knjižničarima na Zavičajnom odjelu (Ljudevita Šestića 1), te ispuniti obrazac sa svojim osobnim podacima i podacima o broju primjeraka i vrsti darovane građe.
Preuzmite obrazac za darivanje građe
Ilirska zbirka
Knjižnični fond Ilirske zbirke sastoji se od iznimne je povijesne, književne i umjetničke vrijednosti. Ova zbirka izvorno je pripadala Ilirskoj čitaonici, te je svaka knjiga označena tadašnjim ilirskim grbom s motivima polumjeseca i zvijezde. Zbog svoje velike kulturno-povijesne vrijednosti Ilirska zbirka stavljena je pod preventivnu zaštitu do donošenja rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra. Od značajnijih primjeraka iz tog dijela fonda izdvajamo djelo Historia Panonnica, autora Antonia Bonfinija (1434. – 1503.), talijanskog humaniste i pjesnika, koji je prema odredbi kralja Matijaša Korvina napisao povijest Mađarske.
Ostali primjerci vrijedni izdvajanja su: Razgovor ugodni naroda slovinskoga Andrije Kačiča Miošića iz 1836. godine, jedno od najvrjednijih djela hrvatske književnosti 18. stoljeća i jedna od najčitanijih i najizdavanijih knjiga hrvatske preporodne književnosti uopće; Ribanje i ribarsko prigovaranje Petra Hektorovića iz 1846. godine, vrsno pjesničko djelo od iznimnog značenja za povijest hrvatskog usmenog pjesničkog stvaranja; Uzdasi Mandaljene pokornice, poema hrvatskog baroknog pjesnika i prevoditelja, povjesničara, astronoma i biografa Ignjata Đurđevića iz 1851., Syllabus florae croatice ili Pregled hrvatskog bilja Josipa Kalansacija iz Schlossera iz 1857., jedan od prvih popisa hrvatskih biljnih vrsta; Saltijer slovinski iz 1851., Đurđevićevi prijevodi psalama kralja Davida.
Spomen soba Stjepana i Slavka Mihalića
U sastavu Zavičajnog odjela nalazi se i Spomen soba Stjepana i Slavka Mihalića u kojoj je izložena njihova književna ostavština i nešto osobnih predmeta. Spomen soba povremeno služi kao prostor u kojemu kroz razna predavanja obilježavamo značajne karlovačke povijesne događaje i prisjećamo se znamenitih Karlovčana i njihovih djela.
Službene publikacije:
Bilten Javne ustanove Regionalne razvojne agencije Karlovačke županije
Službeni glasnik Općine Vojnić