INFORMATIVNO-POSUDBENI ODJEL
Kontakt:
e-pošta: informativni@gkka.hr
telefon: 047/412-377 (116)
Produženje knjiga: 047/ 412 - 377 (100) i (101)
Lidija Šajatović, viša knjižničarka
Tatjana Basar, knjižničarka
Jasna Lakner, knjižničarski suradnik
Vesna Čačković, knjižničarski tehničar
Rajka Trupković, knjižničarski tehničar
Informativno-posudbeni odjel središnje je mjesto u knjižnici na kojem se korisnici mogu učlaniti i dobiti sve potrebne informacije o uslugama koje Knjižnica nudi.
Po broju članova, bogatstvu knjižnog fonda i po veličini najveći odjel Knjižnice. Na prostoru od oko 800 kvadratnih metara, koji je moderno i funkcionalno uređen, u slobodnom pristupu nalazi se knjižni fond od preko 80 tisuća svezaka knjiga.
Na ovom odjelu pružamo knjižnične usluge srednjoškolcima, studentima, zaposlenima, umirovljenicima i ostalim odraslim korisnicima.
Na posudbenom pultu korisnika će dočekati stručno osoblje, knjižničari koji obavljaju poslove vezane uz:
– upis korisnika,
– zaduživanje i razduživanje knjiga,
– naplaćivanje zakasnina,
– telefonsko produživanje knjiga,
– davanje informacija o knjižnici, odjelima i knjigama.
Okruženi suvremenom komunikacijskom tehnologijom, motiviranost knjižničara u radu s korisnicima izuzetno je važna, a dobrodošlica prijateljski raspoložene osobe i spoznaja da kao pomoć postoji netko tko će saslušati njihove zahtjeve, olakšava korisnicima postavljanje pitanja i daljnju komunikaciju.
Putem računala za pretraživanje građe korisnik dobiva informaciju koje knjige knjižnica posjeduje, koliko primjeraka, na kojem se odjelu knjiga nalazi i ako je zadužena kada se treba vratiti. Ispisivanjem signature, uz pomoć knjižničara, korisnik dolazi do tražene knjige.
Online rezervacija građe putem e-pošte produzenje@gkka.hr ili e-kataloga (pin zatražite u knjižnici)
Knjižničari informatori pružaju savjete i pomoć:
– pri izboru knjiga za čitanje
– u traženju literature za referate, maturalne, seminarske i diplomske radnje
– pri pretraživanju elekroničkih informacijskih izvora
– priređuju tematske i prigodne izložbe
– organiziraju kulturno – obrazovne programe, promičući očuvanje kulture, povijesti i tradicije
– organiziraju programe informacijskog opismenjavanja s ciljem cjeloživotnog učenja.
U prizemlju su smještene knjige iz područja beletristike koje su raspoređene po književnostima pojedinih naroda. Na polukatu se nalaze knjige iz svih stručnih područja, te znanstvena i znanstveno-popularna literatura. Raznolikost knjižne građe koja se nalazi na ovom odjelu osigurava svakom korisniku pristup znanju, informacijama i sadržajima za potrebe obrazovanja, informiranja, stručnog i znanstvenog rada.
Suvremena knjižnica nezamisliva je bez novih medija, stoga je našim korisnicima omogućen besplatan pristup Internetu, u obrazovne i informacijske svrhe.
Moderno opremljena čitaonica ima 16 mjesta za stolovima i isto toliko u prostoru sa sjedećom garniturom. U čitaonici korisnicima stoje na raspolaganju dnevni listovi, tjednici, mjesečnici, revije i popularni časopisi.
Za naše korisnike i zainteresirane građane omogućavamo razgled i upoznavanje knjižnice uz stručno vodstvo djelatnika knjižnice. Kroz tzv. “šetnju knjižnicom” građane upoznajemo sa poviješću i ulogom knjižnice, odjelima i građom te im pružamo sve informacije o korištenju naših usluga i aktivnosti koje nudimo. Posjeti se organiziraju prema dogovoru sa knjižničarima.
Izložbeni salon "Ljudevit Šestić"
Postavima u Izložbenom salonu “Ljudevit Šestić” nastoji se udovoljiti potrebama zajednice za profesionalnim, amaterskim, gostujućim izložbama, s ciljem povećanja kvalitete kulturne ponude grada Karlovca.
Ljudevit Branimir Šestić, hrvatski slikar, rođen je u Đakovu 4. kolovoza 1900. godine. Zbog očeve službe obitelj Šestić više je puta mijenjala mjesto boravka. Nakon završene osnovne škole upisan je u realnu gimnaziju u Zagrebu gdje boravi u ponajboljem plemićkom konviktu. Već u tom periodu mladi Ljudevit počinje slikati i svirati glasovir, što će biti njegov trajni životni izbor. Godine 1921. upisao je Kraljevsku akademiju za umjetnost i obrt u Zagrebu (danas Akademiju likovnih umjetnosti) gdje je do 1925. godine stekao likovnu naobrazbu uz mentorstvo Ljube Babića, Ferde Kovačevića i Vladimira Becića. Diplomirao je slikarstvo u klasi Vladimira Becića. U studentskim danima bavio se i glazbom te je svirajući klavir zarađivao za džeparac.
Boravio je u Parizu 1929. i 1931. godine gdje je učio slikarstvo u slobodnim pariškim školama kopirajući stare majstore te je istodobno bio pod snažnim dojmom francuskih impresionista.
Po povratku u Hrvatsku radio je kao gimnazijski profesor slikanja i crtanja u Požegi te u Karlovcu od 1928. do 1929. godine, zatim u školama Zagreba, Varaždina, Osijeka, Mostara, Siska i ponovo Karlovca od 1933. do 1940. godine. U Karlovcu su nastali svijetli i prozračni krajolici s rijeka Kupe, Korane i Mrežnice, koji se ubrajaju u najljepše impresionističke slike u hrvatskom slikarstvu (Kuća uz rijeku, Motiv s rijeke, Dolina Mrežnice, Čamci na Kupi). Slikao je i vedute, dječje portrete, mrtve prirode i marine istančanom svijetlom paletom. Posebno je volio Karlovac. Slikarski je bio inspiriran njegovim rijekama te je postao autentičnim tumačem slikovitog okružja ovoga grada. Kvalitetom i brojnošću stvorenih slika postaje jedan od utemeljitelja karlovačkog pejsažnog slikarstva. Slikao je obale Kupe i Mrežnice mekom, blistavom akvarelnom suptilnošću. Dok slika zime, proljeća, jeseni, žege dana i sutone, potezi su mu lagani i lepršavi. Zanesenost se očituje i u njegovim poznatim vedutama, posebno Karlovca, koji je karakterističnog izgleda, ambijenta, s pitoresknim spomenicima te ga promatra u neobičnim rakursima, i slikarski istančano dočarava urbanost u plohama arhitekture, ulicama, šetalištima, drveća uz rijeku…
U Karlovcu je imao retrospektivnu izložbu 1966. godine, a zatim u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu i u Galeriji Vjekoslav Karas 2001. godine (u suorganizaciji Gradskog muzeja u Karlovcu i Umjetničkog paviljona u Zagrebu).