INFORMATIVNO-POSUDBENI ODJEL

Kontakt:
e-pošta: informativni@gkka.hr
telefon: 047/412-377 (116)
Produženje knjiga: 047/ 412 - 377 (100) i (101) e-pošta: produzenje@gkka.hr

Lidija Šajatović, viša knjižničarka
Tatjana Basar, knjižničarka
Jasna Lakner, knjižničarski suradnik
Vesna Čačković, knjižničarski tehničar
Rajka Trupković, knjižničarski tehničar

Informativno-posudbeni odjel središnje je mjesto u knjižnici na kojem se korisnici mogu učlaniti i dobiti sve potrebne informacije o uslugama koje Knjižnica nudi.

Po broju članova, bogatstvu knjižnog fonda i po veličini najveći odjel Knjižnice. Na prostoru od oko 800 kvadratnih metara, koji je moderno i funkcionalno uređen, u slobodnom pristupu nalazi se knjižni fond od preko 80 tisuća svezaka knjiga.

Na ovom odjelu pružamo knjižnične usluge srednjoškolcima, studentima, zaposlenima, umirovljenicima i ostalim odraslim korisnicima.

Na posudbenom pultu korisnika će dočekati stručno osoblje, knjižničari koji obavljaju poslove vezane uz:
– upis korisnika,
– zaduživanje i razduživanje knjiga,
– naplaćivanje zakasnina,
– telefonsko produživanje knjiga,
– davanje informacija o knjižnici, odjelima i knjigama.

Okruženi suvremenom komunikacijskom tehnologijom, motiviranost knjižničara u radu s korisnicima izuzetno je važna, a dobrodošlica prijateljski raspoložene osobe i spoznaja da kao pomoć postoji netko tko će saslušati njihove zahtjeve, olakšava korisnicima postavljanje pitanja i daljnju komunikaciju.

Putem računala za pretraživanje građe korisnik dobiva informaciju koje knjige knjižnica posjeduje, koliko primjeraka, na kojem se odjelu knjiga nalazi i ako je zadužena kada se treba vratiti. Ispisivanjem signature, uz pomoć knjižničara, korisnik dolazi do tražene knjige.

Online rezervacija građe putem e-pošte produzenje@gkka.hr ili e-kataloga (pin zatražite u knjižnici)

Knjižničari informatori pružaju savjete i pomoć:
–  pri izboru knjiga za čitanje
–  u traženju literature za referate, maturalne, seminarske i diplomske radnje
–  pri pretraživanju elekroničkih informacijskih izvora
–  priređuju tematske i prigodne izložbe
– organiziraju kulturno – obrazovne programe, promičući očuvanje kulture, povijesti i tradicije
– organiziraju programe informacijskog opismenjavanja s ciljem cjeloživotnog učenja.

U prizemlju su smještene knjige iz područja beletristike koje su raspoređene po književnostima pojedinih naroda. Na polukatu se nalaze knjige iz svih stručnih područja, te znanstvena i znanstveno-popularna literatura. Raznolikost knjižne građe koja se nalazi na ovom odjelu osigurava svakom korisniku pristup znanju, informacijama i sadržajima za potrebe obrazovanja, informiranja, stručnog i znanstvenog rada.
Suvremena knjižnica nezamisliva je bez novih medija, stoga je našim korisnicima omogućen besplatan pristup Internetu, u obrazovne i informacijske svrhe.

Moderno opremljena čitaonica ima 16 mjesta za stolovima i isto toliko u prostoru sa sjedećom garniturom. U čitaonici korisnicima stoje na raspolaganju dnevni listovi, tjednici, mjesečnici, revije i popularni časopisi.

Za naše korisnike i zainteresirane građane omogućavamo razgled i upoznavanje knjižnice uz stručno vodstvo djelatnika knjižnice. Kroz tzv. “šetnju knjižnicom” građane upoznajemo sa poviješću i ulogom knjižnice, odjelima i građom te im pružamo sve informacije o korištenju naših usluga i aktivnosti koje nudimo. Posjeti se organiziraju prema dogovoru sa knjižničarima.

Izložbeni salon "Ljudevit Šestić"

 

Izložbeni salon “Ljudevit Šestić” u Gradskoj knjižnici “Ivan Goran Kovačić” u Karlovcu predstavlja važan kulturni prostor grada. Ovaj salon redovito organizira izložbe likovne umjetnosti, fotografije, grafičkog dizajna i drugih vizualnih umjetnosti, čime značajno doprinosi kulturnom životu Karlovca. Značaj salona za kulturni život Karlovca je promocija lokalnih umjetnika jer se često predstavljaju radovi karlovačkih umjetnika, dajući im priliku da se predstave široj publici.  Brojne su i gostujuće izložbe kada se ugošćuje i renomirane umjetnike iz drugih dijelova Hrvatske i inozemstva, čime obogaćuje kulturnu scenu grada. Osim klasičnih likovnih izložbi, salon organizira i tematske izložbe, retrospektive, kao i multimedijalne projekte koji povezuju različite umjetničke izraze.Budući da je dio Gradske knjižnice, prostor često ugošćuje događanja koja povezuju književnost i vizualne umjetnosti, poput izložbi ilustracija ili plakata književnih djela. Salon je otvoren za širu javnost te često surađuje sa školama i udrugama kako bi potaknuo interes za umjetnost kod mladih. Ovaj izložbeni prostor igra ključnu ulogu u očuvanju i razvoju kulturnog identiteta Karlovca, povezujući umjetnike, građane i kulturne institucije kroz dinamične i inspirativne izložbe.

Ljudevit Branimir Šestić, hrvatski slikar, rođen je u Đakovu 4. kolovoza 1900. godine. Zbog očeve službe obitelj Šestić više je puta mijenjala mjesto boravka. Nakon završene osnovne škole upisan je u realnu gimnaziju u Zagrebu gdje boravi u ponajboljem plemićkom konviktu. Već u tom periodu mladi Ljudevit počinje slikati i svirati glasovir, što će biti njegov trajni životni izbor. Godine 1921. upisao je Kraljevsku akademiju za umjetnost i obrt u Zagrebu (danas Akademiju likovnih umjetnosti) gdje je do 1925. godine stekao likovnu naobrazbu uz mentorstvo Ljube Babića, Ferde Kovačevića i Vladimira Becića. Diplomirao je slikarstvo u klasi Vladimira Becića. U studentskim danima bavio se i glazbom te je svirajući klavir zarađivao za džeparac.
Boravio je u Parizu 1929. i 1931. godine gdje je učio slikarstvo u slobodnim pariškim školama kopirajući stare majstore te je istodobno bio pod snažnim dojmom francuskih impresionista.
Po povratku u Hrvatsku radio je kao gimnazijski profesor slikanja i crtanja u Požegi te u Karlovcu od 1928. do 1929. godine, zatim u školama Zagreba, Varaždina, Osijeka, Mostara, Siska i ponovo Karlovca od 1933. do 1940. godine. U Karlovcu su nastali svijetli i prozračni krajolici s rijeka Kupe, Korane i Mrežnice, koji se ubrajaju u najljepše impresionističke slike u hrvatskom slikarstvu (Kuća uz rijeku, Motiv s rijeke, Dolina Mrežnice, Čamci na Kupi). Slikao je i vedute, dječje portrete, mrtve prirode i marine istančanom svijetlom paletom. Posebno je volio Karlovac. Slikarski je bio inspiriran njegovim rijekama te je postao autentičnim tumačem slikovitog okružja ovoga grada. Kvalitetom i brojnošću stvorenih slika postaje jedan od utemeljitelja karlovačkog pejsažnog slikarstva. Slikao je obale Kupe i Mrežnice mekom, blistavom akvarelnom suptilnošću. Dok slika zime, proljeća, jeseni, žege dana i sutone, potezi su mu lagani i lepršavi. Zanesenost se očituje i u njegovim poznatim vedutama, posebno Karlovca, koji je karakterističnog izgleda, ambijenta, s pitoresknim spomenicima te ga promatra u neobičnim rakursima, i slikarski istančano dočarava urbanost u plohama arhitekture, ulicama, šetalištima, drveća uz rijeku…
U Karlovcu je imao retrospektivnu izložbu 1966. godine, a zatim u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu i u Galeriji Vjekoslav Karas 2001. godine (u suorganizaciji Gradskog muzeja u Karlovcu i Umjetničkog paviljona u Zagrebu).