Želimir Periš rođen je u Zadru, objavljuje priče, poeziju i jednu dramu u različitim tiskovinama i portalima regije. Priče su mu objavljene i u nekoliko knjiga te prevedene na talijanski, ukrajinski, bugarski i engleski. Osim Mladenke kostonoge, napisao je romane Mima i kvadratura duga te Mima i vaše kćeri.
Uređuje knjige, vodi radionice kreativnog pisanja, emisiju o književnosti na Novom radiju, organizira mnoge književne večeri, promocije autora, s Centrom za kreativno pisanje Ljetnu školu pisanja te je jedan o direktora književnog festivala KaLibar bestiVal.
Dok je istraživao materijale za Mladenku kostonogu, u etnološkim zapisima pronašao je običaje naših ljudi i prostora te mnogo vračara iz dalmatinskih sela.
Imao je ideju da napiše priče o vještici ili ljekarici koja putuje tim selima i ljudsko praznovjerje kako bi pomagala ljudima, no Gilin je život postao previše složen za priče te je tako nastao roman koji se bavi potragom za identitetom, životom u teškim vremenima, tradicijskom kulturom, jezikom, roditeljstvom, ljubavlju.
Naslovnica romana uvrštena je na izložbu Pregled hrvatskog dizajna 19/20, najvažniju strukovnu dizajnersku manifestaciju u Hrvatskoj.
Gila, Mladenka Kostonoga, vračarica iz knjige, rođena je u okolici Čapljine oko 1805. godine. Posvojila ju je mjesna travarka i naučila vidarskim zanimanjima. Ono što najviše impresionira neuki puk njezina je posve bijela kosa. Periš prati njezin život kroz Dalmaciju, Istru i Ausriju, a u priči skače kroz vrijeme i prostor. Gila ismijava svećenstvo i vlast, surađuje sa štrajkašima i revolucionarima, razrješuje zločine, rješava misterije, spašava žensku čast, izbavlja žene od depresije i još koješta, pritom potkopavajući svaki autoritet, do te mjere da spašava i mladog princa od dvorske kamarile koja ga je htjela ubiti. Svako poglavlje započinje deseteračkim guslarskim stihom, a potom i kratkim opisom zbivanja koje slijede.
Gilu često čitatelj vidi kroz tuđe oči gomile likova i iz više perspektiva, a kroz roman se pojavljuju i reference na aktualnu stvarnost koje mogu izvući pažljivi čitatelji.
Ovo nije jednostavna knjiga, temom, formom niti opsegom, no pokupila je sve hvalospjeve kritike. Prema autorovoj sugestiji, čitatelj slobodno preskače poglavlja, knjiga je ipak napisana kao katalog epizoda Gilina života, te im se vraća kasnije čime se samo čitanje i doživljaj romana pretvaraju u igru. Nemojte propustiti pročitati Mladenku kostonogu, priču o položaju žene i njezinim nametnutim ulogama, ovog, kako ga je Jagna Pogačnik nazvala, feminističkog, guslarskog punkera!